IRTR

Zapošljavanje osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

Hrvatski sabor donio je važan akt za osobe s invaliditetom – Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom, kojim su prvi put u nas na jednom mjestu cjelovitije propisana prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad te definirani i uređeni pojmovi i odnosi s time u svezi.

Tim se Zakonom:

• utvrđuju definicije i pojmovi osoba s invaliditetom i smanjene radne sposobnosti odnosno krug potencijalnih korisnika prava
• propisuje prava na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima
• reguliraju pitanje osnivanja, djelatnost te upravna i stručna tijela u ustanovi za profesionalnu rehabilitaciju, zaštitnoj radionici i radnom centru
• utvrđuju mjere za poticanje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom
• osnivanje Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede odredaba ovog zakona

Jedan od izuzetnih važnih i svrsishodnih instituta ovog Zakona je sustav olakšica pri zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima, jer se njime postiže željeni cilj, a to je što veće njihovo uključivanje u svijet rada.

Profesionalna rehabilitacija

Profesionalna rehabilitacija provodi se pod općim uvjetima, a ako je to potrebno zbog vrste i težine invaliditeta zbog uspješnosti rehabilitacijskog procesa i u posebnim školama i ustanovama za profesionalnu rehabilitaciju po prilagođenim i posebnim programima.

Zapošljavanje

Zapošljavanje se provodi pod općim uvjetima na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima u ustanovama ili trgovačkom društvu sa statusom zaštitne radionice.

Valja naglasiti da se pod zapošljavanjem u posebnim uvjetima smatra i samozapošljavanje odnosno otvaranje vlastitog obrta, obavljanje raznih samostalnih djelatnosti, kao i zapošljavanje u obiteljskom gospodarstvu.

Zapošljavanje na otvorenom tržištu rada i obveze poslodavca

Poslodavci u oblasti državne uprave, sudbenih vlasti i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne samouprave, javne službe, izvanproračunskih fondova te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske dužni su na primjerenom radnom mjestu (prema vlastitom odabiru) u primjerenim radnim uvjetima imati zaposleno:

• do 31.12.2005. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 50 zaposlenih
• do 31.12.2008. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svaka 42 zaposlena
• do 31.12.2011. najmanje jednu osobu sa invaliditetom na svaka 35 zaposlena
• do 31.12.2014. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih
• do 31.12.2017. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih

Poslodavac koji podliježe prethodnoj obvezi, a nije ispunio tu obvezu dužan je svakog mjeseca prilikom isplate plaća uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,2% iznosa isplaćenog za taj mjesec za bruto plaće i naknade plaće.

Poslodavac koji ne podliježe navedenoj obvezi dužan je, osim ako unatoč toga ima zaposlen određen broj osoba s invaliditetom, svakog mjeseca prilikom isplate plaća uplaćivati u Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom poseban doprinos u visini 0,1% iznosa isplaćenog za taj mjesec za bruto plaće i naknade plaće.

Ministar nadležan za rad i socijalnu skrb donijet će pravilnik kojim će se potanje regulirati ova pitanja.

Olakšice pri zapošljavanju

Poslodavac koji zapošljava osobe s invaliditetom ima pravo na olakšice i to:

• olakšice predviđenim poreznim propisima
• pravo na novčani poticaj
• pravo na poticaje predviđene posebnim ugovorom o zapošljavanju osoba s invaliditetom sklopljenim s Fondom za profesionalnu rehabilitaciju, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, nadležnom službom socijalne skrbi, jedinicom lokalne samouprave ili s drugim poslodavcem

Navedeni poticaji mogu sadržavati: jednokratna materijalna davanja namijenjena za prilagodbu radnog mjesta i uvjete rada, kreditna sredstva po povoljnim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata i pribora potrebnog za zapošljavanje osoba s invaliditetom, te sredstva naknade razlike zbog smanjenog radnog učinka ili sufinanciranja dijela plaće osobnog asistenta (pomagača u radu) osobe s invaliditetom u tijeku rada.

Novčani poticaji

Poslodavac koji zaposli nezaposlenu osobu s invaliditetom utvrđenim prema odredbama ovog Zakona ima pravo na novčani poticaj.

Novčani poticaj se određuje u visini uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog po propisima o obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti, uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog po propisima o osnovnom zdravstvenom osiguranju te uplaćenog obveznog doprinosa na plaće utvrđenog prema zakonu koji uređuje posredovanje pri zapošljavanju i prava za vrijeme nezaposlenosti.

Zahtjev za isplatu novčanog poticaja poslodavac podnosi Fondu za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Zahtjevu se obavezno prilaže obračun novčanog poticaja s podacima o osobama s invaliditetom i o uplaćenim doprinosima na plaću za te osobe, zatim dokaz da su za sve radnike uplaćeni doprinosi, primjerci obračuna plaće osoba s invaliditetom, a prvi put i dokazi o zapošljavanju osobe s invaliditetom.

Zaštita zaposlenika

Na osnovi članka 2. Zakona o radu (“Narodne novine”, broj 38/95, 54/95, 65/95, 17/01, 82/01, 114/ 03, 142/03 i 30/04) osoba koja traži zaposlenje (a i zaposlenik) ne smije biti stavljena u nepovoljniji položaj od drugih osoba zbog između ostaloga tjelesnih i mentalnih teškoća.

Kad ovlaštena stručna osoba odnosno tijelo ocijeni da kod zaposlenika postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invaliditeta, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje ovlaštenog tijela, u pisanom obliku ponuditi zaposleniku druge odgovarajuće poslove za koje je sposoban. Radi osiguranja takvih poslova poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima zaposlenika izmijeniti raspored radnog vremena i poduzeti sve druge radnje kako bi zaposleniku osigurao odgovarajuće poslove.

Člankom 78. Zakona je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposleniku kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti samo uz prethodnu suglasnost zaposleničkog vijeća, a ako toga nema onda nadležne službe zapošljavanja. Za dobivanje takve suglasnosti poslodavac mora dokazati da je poduzeo sve što je u njegovoj moći da zaposleniku osigura druge odgovarajuće poslove ili da je zaposlenik odbio raspored na poslove koji odgovaraju njegovim sposobnostima.

Privremena nesposobnost za rad

Zakon o radu posvetio je dužnu pažnju pravima zaposlenika za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, do koje dolazi zbog ozljede ili ozljede na radu, te bolesti ili profesionalne bolesti. Prvo recimo da je zaposlenik dužan što je moguće prije izvijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku od tri dana dužan je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju.

Poslodavac ne može otkazati ugovor o radu zaposleniku koji je privremeno nesposoban za rad zbog liječenja i oporavka od pretrpljene ozljede na radu ili od profesionalne bolesti. Zakon također propisuje da ozljeda na radu odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje zaposlenika i ostvarivanje drugih prava i pogodnosti iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom. Zato se zaposlenik za kojeg se nakon liječenja i oporavka utvrdi da je sposoban za rad ima pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio ili pak na druge odgovarajuće poslove.

Zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne bolesti ima prednost pri stručnom osposobljavanju i školovanju koje organizira poslodavac, a ako takav zaposlenik nakon završenog liječenja i oporavka ne bude vraćen na posao ima pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu od iznosa koji bi mu inače pripadao.

Spomenimo još da je člankom 228. Zakona o radu određena novčana kazna poslodavca u iznosu od 5.000,00 do 20.000,00 kuna ako otkaže zaposleniku za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koji privremeno ne radi zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Dopust ili skraćeno radno vrijeme

Pravo na plaćeni dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do sedme godine života djeteta s težim smetnjama u razvoju može ostvariti jedan od roditelja pod uvjetom da su oba roditelja zaposlena s punim radnim vremenom, te da roditelj sam brine i njeguje dijete s težim smetnjama. Nakon prestanka jednog od tih prava jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovicu punog radnog vremena. Izuzetno jedan zaposleni roditelj može ostvariti jedno od prava za vrijeme dok je drugi roditelj na odsluženju vojnog roka ili radi u pričuvnom sastavu, ili se nalazi u pritvoru ili zatvoru duže od 30 dana, odnosno ta prava može ostvariti otac dok je majka na obveznom porodnom dopustu, ili pak jedan od roditelja dok drugi nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati potrebnu njegu djetetu.

Težim smetnjama u razvoju smatraju se psihička i fizička oštećenja funkcija organa i organskih sustava takvog stupnja zbog kojeg dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene kronološkoj dobi, već je ovisno o pomoći druge osobe u obavljanju osnovnih životnih potreba, oblačenja i svlačenja, pokretanja tijela, korištenju lijekova, specijalne dijete i tehničke opreme i slično, a što utvrđuje tijelo vještačenja.

Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim je produženo roditeljsko pravo, kao i roditelj punoljetnog djeteta nad kojim nije produženo roditeljsko pravo ako su teže smetnje u razvoju postojale prije punoljetnosti djeteta. Roditelj koji radi s polovicom punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme od punog radnog vremena na teret socijalne skrbi, a kada koristi dopust do sedme godine života djeteta ima pravo na naknadu plaće u visini iznosa 5 osnovica.

Valja istaći da se pravo na dopust, odnosno pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ostvaruje u sustavu socijalne skrbi iako proizlazi iz radnog odnosa, odnosno rada, te da je to pravo roditelja a ne djeteta.

Zaštita roditelja invalidnog djeteta

Roditelju za vrijeme korištenja prava na rad u skraćenom radnom vremenu i korištenja dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju poslodavac ne može otkazati ugovor o radu. Otkaz je nevažeći ako zaposlenik u roku od 15 dana od dana dostave otkaza obavijesti poslodavca da se koristi tim pravom i o tome mu podnese odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugog ovlaštenog tijela.

Člankom 111. Zakona o radu propisano je da otkazni rok ne teče (uz ostalo) za vrijeme privremene nesposobnosti, zatim za vrijeme kada roditelj koristi dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju, te kada koristi pravo na rad sa skraćenim radnim vremenom.

U članku 228. istog zakona određeno je da će poslodavac biti novčano kažnjen za prekršaj, ako jednom od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju ne omogući korištenje dopusta ili rad s polovicom punog radnog vremena, zatim ako roditelju koji se koristi pravom na rad u skraćenom radnom vremenu naredi prekovremeni rad ili mu bez suglasnosti promjeni mjesto rada, te ako takvom roditelju otkaže ugovor o radu za vrijeme korištenja nekog od prava po osnovi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju.